Ja sam Kabarisa Fortunate, uganđakna po nacionalnosti. Školu sam završila u Nyamitangi u školi Sv. Franje nedaleko od grada Mbarabe. Prije tri godine sam došla u Ruandu u školu Otac Vjeko raditi kao učiteljica. Škola otac Vjeko se nalazi u selu Kivumu nedaleko od grada Gitarame. Ima tri odjela: krojački, zidarski i stolarski. Škola je dvogodišnja i po završetku školovanja naši đaci dobiju diplome o završenom kursu. Diploma im pomaže da nađu posao. Oni koji su završili kurs u našoj školi uglavnom nađu posao u drugim školama, radionicama i raznim gradilištima. Oni koji žele učiti dobro su došli u naš centar.

Kada sam došla u školu u svibnju 2006 imali smo 52 učenika u krojačkom smjeru. U prvoj godini 30 te u drugoj 22. 2007/08 imali smo 56 a 2008/2009 imamo 60. U prvoj godini 36 te u drugoj 24.

U prvoj godini koristimo manualne mašine dok u drugoj uz manualne koristimo i električne. U školi i našem mjestu nemamo struje ali za naše potrebe imamo agregat kojeg koristimo po potrebi. Agregat koristimo kako bi mogli vježbati na električnim strojevima mi krojači i stolari.

Naš program u školi je donio dobre rezultate. Svi naši đaci znaju koristiti razne električne strojeve  i znaju svoj posao te im to pomaže da lakše dođu do posla u svim dijelovima države.

U krojačkom smijeru podučavamo đake kako šivati, dekorirati, praviti prekrivače za krevete od malih dijelova materijala, lokalni način šivanja, kako popraviti već skrojeno, kripiti, šivati po uzorcima, kućna dekoracija, modna ilustracija i dekoracija te uče matematiku, vjeronauk i francuski.

Naši đaci su spretni u šivanju uniformi za školsku djecu i ostalih odjevnih predmeta. Po narudžbi radimo zavjese, razne prekrivače za kućni namještaj itd. To, samo, pokazuje koliko su naši učenici naučili u školi i koliko imaju prakse tako da se lako zapošljavaju.

U našem smjeru, nas je četvero učitelja. Završili smo razne kurseve i na raznim mjestima. Jedan od nas je bio na doobuci u Kanadi (Olds kolege, Alberta) a tri su završili školu u Ugandi. Svi učitelji iz škole su bili najmanje po dva puta u susjednoj Ugandi na kursevima, što je znak da smo dobro spremni pomoći našoj djeci kako bi što bolje naučili zanat. Često mijenjamo program i način učenja kako bi pomogli našoj djeci da steknu što više iskustva te na taj način im pomažemo da lakše nađu posao poslije završene škole i tako pomognu sebi i svojoj obitelji.

Mi učitelji često smo pomognuti od voluntera koji dolaze u školu kako bi radili i pomogli nam da naučimo što je više moguće. Između ostalog bi se najviše zahvalila Valerie Kae Ken koja je žrtvovala jako puno (materijalno i vremenski) da nam pomogne kako bi napravili pravi program. Zato smo, uvijek, presretni kada netko dođe da nam pomogne. Vrata su otvorena za sve vas i za one koju žele doći i obići školu te vidjeti što radimo. Naša škola je pomogla jako puno mladima Kivumua i Ruande kako sretnije kročiti kroz život. “Duh promjene piri iz Centra Otac Vjeko”.